U zadnje vrijeme svjedočimo porastu opsežnih istraživanja koja su donjela neka nova saznanja o povezanosti debelog crijeva, njegove mikroflore i ljudskog zdravlja. U crijevima je koncentrirano 80% čitavog imuno – sustava, stoga je ravnoteža crijevne flore od izuzetnog značaja.

Probiotici – temelj dobrog imuniteta

Termin probiotik doslovno znači “za život” (pro biota), a označava “žive mikroorganizme koji pozitivno utječu na domaćina tako što poboljšavaju ravnotežu crijevne mikroflore”. Pod ovim se pojmom misli na dobre bakterije koje naseljene u probavnom traktu pomažu u održavanju zdravlja imunološkog sustava.

Do danas je poznato više od 400 različitih vrsta bakterija koje nastanjuju crijeva (isključujući viruse, plijesni i parazite). Probiotici imaju višestruku zadaću – sprečavaju razmnožavanje drugih štetnih mikroorganizama, pomažu apsorpciju određenih nutrijenata, potiču peristaltiku crijeva, a neki čak mogu i sintetizirati neke vitamine (K, B, folna kiselina).

Probavni sustav – drugi mozak

Sve više znanstvenika upućuje na povezanost našeg mozga i probavnog sustava do te mjere da se njihova veza opisuje kao dvosmjerna ulica u kojoj mozak i probavni sustav međusobno šalju poruke te su u stanju utjecati na izlučivanje raznih kemijskih supstanci (npr. serotonina) koje onda utječu na naše zdravlje, ponašanje itd. Samo debelo crijevo je do rođenja sterilno, a sastav crijevne flore dojenčeta određuju probiotici koji u tijelo ulaze preko majčinog mlijeka. To je još jedan od razloga zašto je dojenje od iznimne važnosti.

Udio korisnih crijevnih bakterija kod beba hranjenih majčinim mlijekom je oko 95%, no prelaskom na raznovrsnu prehranu i u starijoj dobi, kad se javljaju i drugi čimbenici koji uništavaju korisnu crijevnu floru, taj se odnos mijenja, a u nekim slučajevima može i značajno opasti.

Sve do kraja 20. stoljeća smatralo se da se u debelom crijevu odvija samo resorpcija vode i iona te kondenzacija neprobavljenje hrane. Alarmirajući je podatak koja istraživanja donose da broj korisnih bakterija u debelom crijevu modernog čovjeka često ne prelazi 12%, dok neka navode da se u mnogim slučajevima ta brojka kreće između 1 – 2%! U crijevima živi otprilike 400-500 vrsta bakterija. Za ilustraciju je dovoljno spomenuti da mikroorganizmi čine 40-60% mase fecesa, odnosno mogu težiti i do 1,5 kg tjelesne mase odrasle osobe.

Prevlast mikroorganizama koji uzrokuju putrefaktivne procese (trulenje) i stvaraju štetne tvari (npr. toksine, metan, amonijak, itd.) može dovesti do razvoja različitih bolesti. Tako se i rak debelog crijeva može povezati sa brojnim biokemijskim procesima koji se odvijaju u crijevima. Ti se štetni procesi mogu uspješno blokirati tzv. probiotičkim bakterijama.

Koji čimbenici mogu oštetiti crijevnu floru?

Jedan od najštetnijih (i najpoznatijih) je terapija antibioticima. Nažalost antibiotici koje liječnik prepiše “ne biraju”. Iako izvršavaju svoju primarnu zadaću – uništavanje štetnih patogena, oni istovremeno desetkuju i korisne bakterije.

Zapravo bi bilo preporučljivo nakon svake terapije antibioticima, napraviti kuru s probioticima, kako bi se korisne crijevne bakterije ponovno naselile u tijelo. Onda, svakako treba spomenuti stres, kao ozbiljan uzrok narušavanja osjetljive unutarnje ravnoteže. Ostali negativni čimbenici su pušenje, loše prehrambene navike (prezačinjena i masna hrana), i alkohol. Mnogima probleme može stvoriti i susret sa stranim bakterijskim kulturama, a na crijevnu floru štetno može djelovati i “putnička dijareja” te drugi problemi povezani s dijarejom (loša probava).

Rekolonizacija crijeva

Rekolonizacija crijeva nakon terapije antibioticima je gotovo obavezan postupak i osim Acidophilusa koji se standardno nalazi u formuli Probio-balance, tu je i Bifidobacterium. Ova je prijateljska bakterija pravi fighter među probioticima i omogućava puno bržu i uspješniju rekolonizaciju crijeva.

Nije nevažna činjenica da je istraživanja povezuju sa smanjenim rizikom od razvoja raka crijeva jer Bifidobacterium aktivno sudjeluju u razgradnji karcinogena, a jednako su uspješne u uklanjanju viška kolesterola iz crijeva te se on smanjeno apsorbira u krvotok.

Probio-balance sadrži i Lactobacillus rhamnosus (LGG) koja je izolirana 1983.g. iz probavnog trakta zdravih ljudi, a izolirali su je Gorbach i Goldin, pa skraćenica GG označava njihova prezimena.

LGG štiti urogenitalni trakt tako da luči biološke površinski aktivne tvari te tako sprječava prianjanje patogenih mikroorganizama za vaginalnu i urinarnu sluznicu. Također izlučuje hidrogen peroksid, baktericidne tvari i kiseline što povećava ubojitost ove bakterije prema štetnim mikroorganizmima.

Ali, ono po čemu je postala poznata je njezina sposobnost da utječe na imunitet i zdravlje organa koji su daleko izvan probavnog trakta. LGG utječe na oba imuniteta – specifični putem stimulacije proizvodnje antitijela, te na onaj nespecifični, putem povećanja aktivnosti bijelih krvnih zrnaca koje su odgovorne za uništavanje patogenih mikroorganizama u krvi. Prema istraživačima LGG izlučuju virus-neutralizirajuća antitijela te stimuliraju imunološki odgovor koji štiti stanice od virusnih infekcija.

Što čini ProbioBalance superiornom formulom?

1. ProbioBalance sadrži 3 super-soja probiotičkih bakterija: LGG (Lactobacillus rhamnosus GG) ACIDOPHILUS (Lactobacillus Acidophilus), BBL (Bifidobacterium longum), koje zajednički predstavljaju superiornu probiotičku formaciju za jačanje imuniteta.

2. ProbioBalance sadrži čak 4 milijarde korisnih crijevnih bakterija u jednoj tableti. To je brojčano puno više u odnosu na brojne druge formule. Uz njih sadrži i prebiotike.

3. ProbioBalance dolazi u obliku ukusne tablete za žvakanje te je pogodan i za djecu.