Kalcij

Proizvod Strong Bones u prijevodu znači čvrste kosti. Odnos kalcija i magnezija u ovom proizvodu je 2:1, jer je u tom odnosu njihova iskoristivost u organizmu najbolja. Bez obzira zbog čega trebate uzimati ova dva minerala (osteoporoza, alergija, rad mišića i srca, itd.) u ovom će obliku njihova apsorpcija biti maksimalna i neće doći do nepotrebnog taloženja u organizmu, već do pravilne ugradnje.

Većina se tjelesnog kalcija nalazi u kostima i jedna od njegovih ključnih uloga je mineralizacija organskog matriksa koštanog tkiva. Ovaj kalcij se sporo otpušta iz kostiju, za razliku od tzv. ioniziranog kalcija (slobodnog, odnosno, nevezanog za krvne bjelančevine), koji se brzo izmjenjuje između krvi i tkiva.

Ionizirani kalcij ima brojne funkcije: nužan je za održavanje tonusa krvnih žila, za kontrakcije mišića i prenošenje živčanih impulsa. Sudjeluje u gotovo svim fazama zgrušavanja krvi i prijeko je potreban za izlučivanje želučanog soka.

Pospješuje i apsorpciju željeza u crijevima i ublažava nesanicu. Nedostatak kalcija i vitamina D kod djece izaziva rahitis, a kod odraslih dovodi do patološkog omekšanja kostiju (osteomalacije).

Kod dužeg manjka kalcija u krvi dolazi do ispiranja kalcija iz kostiju, koje su njegov veliki spremnik.

Kod žena u prijelaznom razdoblju nastaje gubitak koštane mase u cjelini što se naziva osteoporozom praćenom bolovima, degeneracijom kostura i povećanom izloženošću lomovima. Kod nedovoljnih količina kalcija slabi otpornost organizma u obrani od stresa, prema alergijskim bolestima i povećava se sklonost nastanku upalnih bolesti i karijesa.

Preporučeni dnevni unos kalcija za odrasle osobe iznosi 800 mg, a za djecu 1200 mg dnevno. U trudnoći i dojenju dozu za majke treba povećati na 1200 mg.

Magnezij

Magnezij potpomaže rad srca i krvnih žila i sprečava začepljenje krvnih žila te pomaže u procesu snižavanja, odnosno, normalizacije razine kolesterola u krvi. Prema nekim znanstvenim saznanjima, dodatnim uzimanjem magnezija jača se otpornost prema infekcijama i dolazi do poboljšanja mentalnih sposobnosti. Magnezij smanjuje vjerojatnost nastanka žučnih i bubrežnih kamenaca s kalcijskim sadržajem.

Pomaže u očuvanju zdravlja zuba te zajedno s kalcijem, djeluje kao prirodno sredstvo za smirenje, pomaže u obrani od stresa i olakšava razdoblje depresije. Potreban je za nesmetano funkcioniranje živaca, mišića i preko 300 najrazličitijih enzima koje regulira u svojstvu kofaktora pa preko njih ima značajnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, masti, nukleinskih kiselina i bjelančevina.

Magnezij je nužan za uravnoteženu razmjenu elektrolita, odnosno, iona (kalcija, fosfata, natrija i kalija), a potreban je i za biološku aktivnost vitamina C.

Trudnice i dojilje te žene koje uzimaju kontracepcijske lijekove i estrogenske preparate trebaju povećati unos magnezija, kao i osobe koje često i u povećanim količinama konzumiraju alkohol. Obzirom da magnezij ima važnu ulogu u stabilizaciji razine krvnog šećera i u njegovom pretvaranju u energiju, sportaši ga trebaju uzimati u većim količinama.

Preporučeni dnevni unos magnezija kod odraslih osoba je 300-400 mg dnevno, a kod trudnica i dojilja 450 mg dnevno. Umjetna gnojiva smanjuju sadržaj magnezija u tlu, uslijed čega su i namirnice siromašnije ovim mineralom.